Nedovoljna senzibiliziranost lokalne zajednice za kulturnu baštinu

Iznimno loše stanje samostanskog kompleksa

Integralni tekst obavijesti upućene Ministarstvu kulture (19.10.2018.)

Poštovani,

Inicijativa Spasimo Biševo predstavlja nevladino, neprofitno i apolitično udruženje stanovnika i zaljubljenika u otok, nastalo kao reakcija na devastaciju arheološkog lokaliteta Poje s ciljem očuvanja kulturne, povijesne i prirodne baštine, te održivog razvoja ovog pučinskog bisera.

Ovom inicijativom, a u partnerstvu sa službom zaštite kulturnih dobara, nastojimo u duhu Faro  konvencije osigurati uspostavu ravnoteže između sve učestalijih planiranih javnih i privatnih aktivnosti, ali u skladu s kulturno-povijesnim i prirodnim vrijednostima otoka i održivim razvojem njegove baštine.

S obzirom na to da je 2018. godina Europska godina kulturne baštine, tijekom koje se u cijeloj Europi slavi raznolika kulturna baština –  i to na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, članovi inicijative su o svom trošku i vremenu na temelju peticije sa skupljenih 1600 potpisa, provedene javne ankete, te potom i ostvarene preventivne zaštite izradili web stranicu putem koje obavještavaju javnost o stanju na terenu.

Nadalje, građanska inicijativa Spasimo Biševo započela je radove na elementarnom uređenju zapuštenog sklopa samostana Sv. Silvestra na Biševu (oznaka dobra: P-5881; slika 1 i slika 2).

Dosada su izvršeni radovi na uklanjanju divljeg raslinja i biljaka, te uklonili hrpu smeća koje se tu nagomilavalo tijekom vremena. Ukupno je uklonjeno 400 kubnih metara zelenila i smeća. Prigodom tih radova, zatečeni razbacani kamen prikupljan je i deponiran na gomile. U pripremi su radovi na pražnjenju najstarijih zgrada na južnom dijelu kompleksa kako bi se u bližoj budućnosti one mogle rekonstruirati za potrebe novoosnovane Biševske umjetničke kolonije.

Tijekom ovih radova posebna pažnja posvećena je bilježenju stanja sačuvanih zidova kompleksa kao i njihovih tehnika gradnje kako bi se stekla spoznaja o kronologiji gradnje samostanskog objekta.

U prilogu Vam šaljemo kraći izvještaj iz koga ćete se moći uvjeriti o iznimno lošem stanju čitavog kompleksa. Također su korištene i starije fotografije načinjene prije posljednje devastacije nastale bespravnom gradnjom na zapadom dijelu kompleksa (zahvaljujući kojima se moglo ustanoviti dosta do sada nepoznatih podataka).

Zapadnu stranu kompleksa tvore nekadašnja župna kuća te zabatni zid privatne kuće između kojih se do izvođenja bespravnih radova nalazio ogradni zid.

Tijekom bespravnih radova na probijanju velikih otvora uklonjena je sva žbuka na zapadnom zidu nekadašnje župne kuće, zahvaljujući čemu se vidi sljedeće: župna kuća sagrađena je u dva navrata, za što trenutno posjedujemo saznanja (izjave starih stanovnika Biševa da je kat dograđen nakon I. svjetskog rata što potvrđuje druga tehnika gradnje. Prizemlje župne kuće sagrađeno je dobrim klesancima vapnenca, isto kao i donji dio zida private kuće a takva je bila i tehnika gradnje sada srušenog ogradnog zida (slika 3, slika 4 i slika 5).

Sjeverna strana prizemlja župne kuće sagrađena je istom tehnikom gradnje a u taj zid usidren je portal s profilacijom čiji je zapadni dovratnik još uvijek dijelom pod kasnijom žbukom (slika 6).

Istočnu stranu kompleksa sa sjevera definira visok obrambeni zid građen klesancima koji je na kraju visoko sačuvanog dijela veoma raspucao, a dalje ka jugu najvećim dijelom srušen tako da je na jednom mjestu ostala samo ogoljena jezgra zida, a dalje prema jugu zid je sačuvan veoma nisko i kasnije dograđen, a s vanjske strane ojačan. U sjevernom dijelu zida nalaze se puškarnice a taj dio zida statički je veoma ugrožen, raspucao i hitno je potrebna sanacija (slika 7, slika 8 i slika 9).

Čitavom dužinom južne strane kompleksa nalazi se prvotni zid kompleksa samostana koji je dijelom sagrađen istom tehnikom gradnje kao istočna strana kompleksa, pri čemu su kasnije u odnosu na prvotne zidove vršene različite dogradnje što se zaključuje na osnovu neorganskih spojeva prigrađenih zidova sa starijima. Tijekom ovih radova u južnom zidu kompleksa pronađena je puškarnica, te je moguće da i jizvorni užni zid samostana dijelom sačuvan (ovo bi trebali potvrditi arheolozi, slika 10, slika 11, slika 12 i slika 13).

Moguće je da su najstarije zgrade koje se naslanjaju na južni kompleksa prizidane oko 1794, sudeći prema natpisu na kruni gustirne u vrtlu kompleksa (slika 14 i slika 15). Po navodima kazivača koji su tamo živjeli, u ovim su kućama stanovali benediktinci.

Najljepše Vas molimo da se svojim autoritetom i zakonom datim ovlaštenjima pomognete da čim prije na Biševo dođu arhitekti i konzervatori kako bi se osobno uvjerili u krajnje loše stanje kompleksa kao i u obim devastacije izvorne samostanske arhitekture tijekom bespravnih radova (što se tek moglo vidjeti kada su se preostale izvorne strukture pojavile nakon otucanja žbuke).

Napominjemo da je do sada jedino stavljena preventivna zaštita na parcelama  na području katastarskih čestica: *1076,*1498, 7324, 7325, 7326/1, 7326/2, 7326/3, 7328, 7330, *1077 k.o. Komiža koje predstavljaju okoliš crkve Sv Silvestra.

Mišljenja smo da se pod preventivnu zaštitu mora staviti i čestica 7343/5 koja dodiruje zapadnu stranu kompleksa, a koja je već prilično devastirana (naglašavamo bez prethodnih arheoloških istraživanja). Uvidom u katastarski plan iz 1834.g. evidentno je kako je i ta čestica nekoć bila dijelom samostana.

Sada je očito da je žurno potreban dolazak i arhitekata konzervatora radi arhitektonske valorizacije čitavog kompleksa čije je daljine očuvanje krajnje upitno zahvaljujući protupravnom izdavanju građevinske dozvole privatnom investitoru koji je svojom bespravnom gradnjom i rušenjem (bez izrade konzervatorskog elaborata i zaštitnih istraživanja), osim arheološki neispitanog terena dobrim dijelom devastirao i arhitektonske dijelove nekadašnje župne kuće.

Nastavno na sve navedeno, ljubazno Vas molimo da nam svojim stručnim djelovanjem pružite podršku i pomognete nam sačuvati ovu važnu kulturnu točku.