Uvidom u Konzervatorsku podlogu prostornih planova uređenja Gradova Visa i Komiže iz 2003. (u daljnjem tekstu: Podloga) i Izvješće o stanju u prostoru Grada Komiže za razdoblje od 2014.-2018. (u daljnjem tekstu Izvješće), te javno dostupnom Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske, primijetili smo cijeli niz nepravilnosti kod upisa preventivno zaštićenih ruralnih cjelina, te arheoloških zona i nalazišta.

Citiramo iz Podloge: “Preventivno je zaštićeno 19 ruralnih cjelina. To su uglavnom zaseoci koji su unutar procesa mehaničke migracije i emigracije većim dijelom napušteni. Sačuvana su uglavnom u izvornom stanje, što im daje spomenička obilježja. Zaštita ovih cjelina temelji se na očuvanju povijesne matrice naselja, njegove prostorne organizacije, smještaja u prirodnom okolišu, kao i na očuvanje tradicijske građevne strukture i karakteristične slike naselja.”

Iz Podloge: TABELARNI PRIKAZ URBANIH I RURALNIH CJELINA  (Tablica 23. Ruralne cjeline u Izvješću)

7253	KOMIŽA	SALBUNARA	RURALNA CJELINA	PREV. ZAŠTITA
7254	KOMIŽA	PORAT	RURALNA CJELINA	PREV. ZAŠTITA
7255	KOMIŽA	MEZUPORAT	RURALNA CJELINA	PREV. ZAŠTITA
7256	KOMIŽA	NAPOJE	RURALNA CJELINA	PREV. ZAŠTITA
7257	KOMIŽA	VELA GORA	RURALNA CJELINA	PREV. ZAŠTITA

Citiramo iz Podloge: “Zaštita arheološke baštine odnosi se na zaštitu arheoloških nalazišta, zona i cjelina koje su utvrđene predmetnom konzervatorskom podlogom. Zaštita arheološke baštine odnosi se i na neistražena i potencijalna nalazišta i zone koje su zaštićena odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99) u člancima 45, 46, 47, 48, 49, 50. a izvođač radova dužan je prekinuti radove i o nalazu izvijestiti tijelo nadležno za zaštitu kulturnih dobara. 

Sukladno članku 44. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99) arheološke cjeline i nalazišta utvrđeni ovom konzervatorskom podlogom potrebno je istražiti kako bi se stvorili uvjeti za zaštitu i očuvanje kulturnog dobra. 

Unutar arheoloških zona, unutar ili van postojećih naselja, potrebno je prilikom radova osigurati arheološki nadzor.”

Iz Podloge: TABELARNI PRIKAZ ARHEOLOŠKIH CJELINA I NALAZIŠTA 

7046	VIS	SV. SILVESTAR BIŠEVO	ARH. LOKALITET	CRKVA KASNA ANTIKA	PREV. ZAŠTITA
7047	VIS	SV. SILVESTAR BIŠEVO	ARH. LOKALITET	NATPIS GRČKO DOBA	PREV. ZAŠTITA
7048	VIS	POJE BIŠEVO	ARH. LOKALITET	NASELJE S OSTACIMA ARHITEKTURE RIMSKO DOBA	PREV. ZAŠTITA
7049	VIS	POJE BIŠEVO	ARH. LOKALITET	GROB RIMSKO DOBA	PREV. ZAŠTITA
7050	VIS	POJE BIŠEVO	ARH. LOKALITET	GROB RIMSKO DOBA	PREV. ZAŠTITA
7051	VIS	POJE BIŠEVO	ARH. LOKALITET	KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA DONJA POJICA	PREV. ZAŠTITA
7052	VIS	PORAT BIŠEVO	ARH. LOKALITET	KONCENTRACIJA NALAZA-RIMSKO DOBA	PREV. ZAŠTITA

U razdoblju od 2003. do 2018. rađen je cijeli niz kako inventarizacija tako i mapiranja prirodne i kulturne baštine Grada Komiže: Konzervatorska podloga prostornih planova uređenja Gradova Visa i Komiže iz 2003, Prostorni plan uređenja Grada Komiže (Broj: 10/06), Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Komiže (Broj: 02/15),  Project Coast (Inventarizacija, vrjednovanje i planiranje obalnih krajobraza Dalmacije, Klima, biljni i životinjski svijet viškog arhipelaga, Plan razvoja ekološkog i ruralnog turizma za područje otoka Visa, Morska bioraznolikost otoka Biševa i jugoistočne strane otoka Visa), Ekomuzej Komiža, Geopark viški arhipelag… 

Nažalost je u svim navedenim dokumentima propušteno implementirati zaštitu ruralnih cjelina, arheoloških zona i nalazišta sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara RH. 

Ukazujući na niz nepravilnosti i propusta u radu Konzervatorskog odjela u Splitu, Građanska inicijativa “Spasimo Biševo” uspjela je, nakon brojnih dopisa ministarstvima, od devastacije spasiti stari benediktinski samostan na otoku Biševu (P-5881) koji se nalazi u ruralnoj cjelini Napoje.

Može se lako zaključiti kako je većina u tablicama navedenih ruralnih cjelina, te arheoloških zona i nalazišta prepuštena samovolji lokalnog stanovništva i nebrizi lokalne samouprave koja nema sluha za njihovom zaštitom, te u nekim slučajevima čak i odobrava bezočnu devastaciju.

Molimo Vas da kao nadležno tijelo odgovorite na sljedećih četiri pitanja:

1. Da li je istim preventivno zaštićenim ruralnim cjelinama, arheološkim zonama i nalazištima istekla preventivna zaštita pa zato nisu upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske (ako su ikad bile preventivno zaštićene)?
2. Ukoliko smatrate da ovi lokalitet nisu vrijedni zaštite Ministarstva kulture, molim Vas da mi se u tom smislu i očitujete te navedete razloge prema kojima navedene ruralne cjeline, arheološke zone i nalazišta nemaju karakteristike kulturnog dobra.
3. Zašto preventivna zaštita starog benediktinskog samostana na Biševu (P-5881) nije trajnog karaktera i hoće li uskoro postati?
4. Da li je za nepostojanje trajne zaštite sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara RH za sva gore spomenuta kulturna dobra i njihov izostanak iz Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske propust splitskih konzervatora ili lokalne samouprave?