Oznaka međunarodnog parka tamnog neba jedinstven je način promocije zaštite noćnog neba na svijetu, a time ujedno i posebno priznanje zaštićenom krajobrazu kojim se dobiva dodatna vrijednost i atraktivnost ne samo u smislu zaštite prirode, već i u turističkoj ponudi. Oznaka se dodjeljuje zaštićenim područjima prirode koja imaju iznimno tamno nebo prepuno zvijezda te provode programe popularizacije astronomije, edukaciju javnosti o problematici svjetlosnog onečišćenja te aktivnu promociju i program očuvanja noćnog neba za sadašnje i buduće naraštaje. Međunarodne parkove tamnog neba certificira International Dark Sky Association (IDA).

Iako je 2014. bila jedna od država s najvećim rastom svjetlosnog onečišćenja u Europi, Hrvatska i dalje ima lokacije s vrlo tamnim noćnim nebom (Bennie et al., 2014), što je važno ne samo radi očuvanja bioraznolikosti, već i razvoja astroturizma kao jedinstvene turističke ponude tijekom cijele sezone. Prvi, i do sada jedini, službeno certificirani park tamnog neba u Hrvatskoj je značajni krajobraz Petrova gora i Biljeg, koji svoj status koristi u svrhu educiranja javnosti te razvoja turističke ponude.

Otok Biševo jedno je od rijetkih preostalih hrvatskih područja koje ima predispozicije za dobivanje statusa parka tamnog neba. Certificiranje parka tamnog neba otoka Biševa doprinijelo bi zaštiti njegove cjelokupne prirodne baštine, jer bi se kao takvo čuvalo od svjetlosnog zagađenja u budućnosti, no bilo bi i izuzetno vrijedan dodatan sadržaj turističke ponude otoka. Koncept astroturizma u potpunosti se uklapa u prijedloge razvoja otoka na principima održivog turizma, budući da se temelji na postojećim resursima otoka i njihovom očuvanju. Otok Biševo tako bi bio i prvi hrvatski otok, odnosno mjesto na hrvatskom Jadranu, koje bi imalo status parka tamnog neba, što bi mu dalo i kompetetivnu prednost u odnosu na ostale turističke destinacije.

Vrijednost tamnog neba otoka Biševa prepoznala je i Zvjezdarnica Zagreb – Zagrebački astronomski savez, koji je u tom kontekstu podržao i inicijativu za proglašenjem otoka Biševa značajnim krajobrazom:

“Poštovani, 

krajobraz otok Biševo je jedno od rijetkih preostalih područja izuzetno bogatih bioraznolikošću, kao i područja tamnog neba. Zvjezdarnica Zagreb kao nositelj popularizacije i edukacije astronomije i znanosti u Hrvatskoj smatra da zaštita prirodnog noćnog krajolika ne samo da pogoduje astronomskim opažanjima ljepota noćnog neba, nego doprinosi i zaštiti cjelokupne prirodne baštine i krajobraza u njenom izvornom obliku. 

Stoga Zvjezdarnica Zagreb – Zagrebački astronomski savez snažno podupire građansku incijativu “Spasimo Biševo” u procesu prijave područja krajobraza otoka Biševo za područje značajnog krajobraza i parka tamnog neba kao dijela očuvane prirodne baštine radi zaštite ljudskog zdravlja i dobrobiti ekosustava.

Dr.sc. Dragan Roša, ravnatelj”

Mjerenje kvalitete noćnog neba na otoku Biševu

Biševo se nalazi 5 km jugozapadno od grada Komiže na otoku Visu te je jedan od udaljenijih naseljenih otoka od obale. Udaljenost naselja znači i udaljenost od svjetlosnog onečišćenja gradova, odnosno kvalitetno i prirodno tamno nebo. Na poziv građanske inicijative “Spasimo Biševo” dogovoreno je mjerenje kvalitete noćnog neba na otoku Biševu tijekom tri noći, 21. – 23. kolovoza 2019. godine.

Mjerenje noćnog neba obavljeno je Sky Quality Meter (SQM) uređajem kojeg proizvodi tvrtka Unihedron iz Kanade. SQM uređaji koriste se u cijelom svijetu za određivanje kvalitete noćnog neba, odnosno mjerenje količine svjetlosnog onečišćenja. Uređaj sadrži fotoosjetljivi senzor sa spektralnom osjetljivošću koja simulira ljudski vid. Senzor se usmjerava prema zenitu, te se očitavaju vrijednosti u magnitudama (zvjezdanim veličinama) po lučnoj sekundi – mag/arcsec2. Veće vrijednosti označavaju tamnije nebo. Potpuno prirodno tamno noćno nebo ima vrijednost oko 21.9 – 22.00 mag/arcsec2. Razlika u 1 magnitudi znači 2.5x razliku u svjetlini neba. Vrijednosti mag/arcsec2 mogu se pretvoriti u cd/m2 po formuli:

[vrijednost u mag/arcsec²] = Log10([ vrijednost u cd/m²]/108000)/-0.4

Mjerenja su obavljena s dva različita uređaja:

SQM-LU-DL ima mogućnost samostalnog mjerenja s logiranjem izmjerenih vrijednosti te ugrađenu leću koje daje vidno polje od oko 10-20°, što znači da na mjerenje ne utječu okolni objekti poput zgrada ili drveća.

SQM je ručni mjerač bez ugrađene leće koji mjeri šire vidno polje od oko 40-60° pa ga je potrebno koristiti na čistinama gdje nije zaklonjen horizont.

Mjerač SQM-LU-DL je postavljen na uzvisini u blizini uvale Porat, te je konstantno mjerio kvalitetu neba tijekom navedena tri dana i noći. Treba uzeti u obzir da je tijekom sve tri noći na mjerenja utjecala i svjetlost Mjeseca koji je od 21. do 23. kolovoza izlazio u 22:49, 23:17 te 23.50. Vrijednosti za vrijeme dok je Mjesec bio iznad horizonta se ne uzimaju u razmatranje za kvalitetu noćnog neba. Također se uzimaju u obzir vrijednosti iza 21:30 po lokalnom vremenu kad završava astronomski sumrak i nastaje potpuni mrak.

Vrijednosti snimljene SQM-LU-DL uređajem preuzete su preko programa Unihedron Device Manager te prikazane na krivulji:

U noći 21. kolovoza najtamnija izmjerena vrijednost iznosila je 21.71 mag/arcsec2 koja se smanjila na 21.57 mag/arcsec2 do izlaska Mjeseca. Ručni SQM uređaj pokazao je dobru korelaciju izmjerenih vrijednosti, s najtamnijom izmjerenom vrijednosti od 21.72 mag/arcsec2 u 21:48, s lokacije na uzvisini u blizini uvale Porat.

Noć 22. kolovoza bila je manje transparencije, pa su izmjerene vrijednosti 21.61 do 21.45 mag/arcsec2 s SQM-LU-DL uređajem, dok je ručni SQM uređaj pokazao 21.60 mag/arcsec2 u 22:08 te 21.48 mag/arcsec2 u 23:11. Mjerenja ručnim uređajem rađena su iz mjesta Polje.

Noć 23. kolovoza odlikovala je vrlo loša transparencija neba koju su uzrokovali visoki tanki oblaci, no zbog gotovo nepostojećeg svjetlosnog onečišćenja koje bi uzrokovala veća količina rasvjete nije bilo refleksija od oblaka, tako da su izmjerene vrijednosti i dalje bile od 21.68 pa do 21.51. Zbog loše transparencije tu noć nisu rađena mjerenja ručnim SQM uređajem.

Zaključak

Mjerenja noćnog neba na otoku Biševu pokazuju izvanredne vrijednosti koje su vrlo blizu gotovo potpuno prirodno tamnom noćnom nebu. S obzirom na vrlo malu naseljenost te udaljenost od kopna i drugih otoka to je očekivano, no upravo zbog toga treba naglasiti važnost očuvanja takvog prirodnog neba za lokalni ekosustav.

Nažalost, javna rasvjeta na otoku je zastarjela, neekološka, te u mnogim slučajevima i potpuno nepotrebna. U naselju Polje na sredini otoka nalazi se jedna živina svjetiljka, potpuno nezasjenjena, a koja uzrokuje ogromno svjetlosno onečišćenje u mjestu koje praktički nema stanovnika. Svjetiljka privlači velik broj noćnih kukaca iz šire okolice, a s njima i šišmiše koji se dolaze hraniti. Tako jedna jedina svjetiljka radi potpuni poremećaj ekosustava u velikom radijusu.

Budući da u Hrvatskoj ima sve manje prirodnog noćnog neba, od velike je važnosti sačuvati kvalitetu prirodne noći koju ima Biševo. Novi Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (NN 14/19) u zaštićenim područjima zabranjuje korištenje svijetlećih reklama te obavezno postavljanje zasjenjenih svjetiljki temperature boje ispod 2200K koje imaju najmanji utjecaj na ekosustav. Iz tih razloga podržavamo zahtjev zaštite Biševa kao jedne od kategorija zaštićenih područja u Republici Hrvatskoj.

S poštovanjem,

Dopredsjednik:

Boris Štromar